KO SVILENA BUBA KOJA TKA I UGIBA USRED SVOGA TKANJA

BIOGRAFIJA / OSOBNA KARTA

MELIKA SALIHBEG BOSNAWI
(ranije SALIHBEGOVIĆ) [i]

POST SCRIPTUM *
 
rodjena je u Sarajevu, 10. sijećnja 1945, u vrijeme vladavine paradržavne formacije u Bosni - Nezavisne Države Hrvatske (koja joj izdaje i prvi rodni list. Kuriozitet je da ne samo ona, nego ni njen sin Amir, čiji je otac Hrvat, nije dobio domovnicu, pa onda ni putovnicu itd. od današnje demokratske! Hrvatske. Ima "pogrešnu majku", rekoše negdje! Nije li im onomade skoro sva BiH bila pogrešna?!). Osnovnu školu i Prvu Klasičnu gimnaziju završava u rodnom gradu, a na Sveučilištu u Zagrebu studira na Fakultetu političkih znanosti, jedno vrijeme paralelno prateći studij Filozofije i Komparativne književnosti (u kojem dodatnom formalnom studijskom angažmanu je prekida velika povreda - ozbiljan prijelom kičme, i dugotrajno liječenje). Post-diplomski studij iz Suvremene filozofije, koji upisuje na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, nastavlja slobodnim istraživanjem, kao stipendista Francuske vlade, na fakultetima Université Paris-X, Nanterre i Collège de France, Quartier Latin, Paris. Jednogodišnju stipendiju posvećuje radu na magistarskoj tezi pod naslovom "Ontologija moderne umjetnosti", kao i upoznavanju sa fascinantnim djelom Gastona Bechelarda.
 
Dogadjaji po povratku u Sarajevo, privatne i javne naravi, sprječavaju je da formalizira svoj podiplomski studij. (Obitelj intelektualaca s djetetom i bez stana u stanju je platiti samo jedan post-diplomski studij, naravno muškarcu, što žena i ne dovodi u pitanje, opredjeljujući se, i danas bez truni kajanja, za samostalni studij onog što sama želi da izučava, i za književnost - Bogom dati talent za koju joj je to već i dosudio). Velika preobrazba spoznajne naravi 1978/9. dovodi je ubrzo u konflikt sa tadašnjim vladajućim političkim i duhovnim sustavom u ex-Jugoslaviji, što će imati trajne i dalekosežne posljedice po njen život i rad [ii].
 
"Zakašnjeli" studij Arapskog i Perzijskog jezika na Katedri za Orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu takodjer će biti ometen političkim razlozima (najprije provokacijama kolega-studenata u doušničkoj službi, a zatim hapšenje i odlazak na petogodišnju robiju 1983) [iii].
 
Naime, Melika je već izložena krajnje ozbiljnim i neprestanim političkim progonima, koji je koštaju zaposlenja u Kulturno-prosvjetnoj zajednici BiH, te prestanka objavljivanja njenih književnih radova i intelektualnog učešća u javnom životu.
 
Od gornjeg datuma, ne samo Melika S.B., već i sav njen književni rad (koji je već od ranije bio ometen u objavljivanju), postaje predmetom hapšenjâ, zatvaranjâ, izgnanstava, poricanja  . . . , granatiranja, pa otud i danas jedan dobar dio njega, ako već nije trajno uništen, stoji samo u rukopisu (ili je sačuvan u inozemnim medijima).
 
Melika Salihbeg Bosnawi počinje (pod prezimenom Salihbegović) objavljivati 1971, kad se po prvi put javlja esejem u časopisu "Izraz". Njena književna karijera, u stalnom usponu, bilježeći i nekoliko nagrada na ex-Yu natječajima (za filmski i tv. scenarij, novinsku priču), naprasno i prisilno će biti okončana zbog njezine (i formalne, to će reći odjećom vidljive) duhovne preobrazbe 1979, koja će godina označiti početak i danas vladajućeg prešućivanja, nalik trajnom hapsu, ili izgonu iz života, u čemu, strasno, i dalje najčešće učestvuju svi sarajevski mediji, a posebice tzv. akademska zajednica i bivši kolege pisci. Što je najzačudnije, prednjače mediji u vlasti njena rodnog grada, posebice TVS. Među svim navedenim kategorijama nerijetko prednjače njeni (navodno) suvjernici. Neobičan usud! 
 
Prije i poslije gornjeg datuma, u interludijima političkih progona, izgnanstava, ratnih godina, putovanja po svijetu, prisilne šutnje, izabrane i nametnute osame, Melika Salihbeg Bosnawi piše i objavljuje pjesme, pripovijetke, eseje, scenaria, prijevode, prijepjeve, političke prosvjede . . . , u sarajevskim, zagrebačkim, beogradskim, ljubljanskim, časopisima i magazinima za književnost i umjetnost. Izgubivši ranijeg izdavača, nekadašnju "Svjetlost", osim u nekoliko slučajeva, kad njena djela objavljuju "Grafičar" iz Tuzle, "Zid" i "Al-Mahdi" iz Sarajeva, te "Bosnisches Institut Zürich", iz Ciriha, Melika Salihbeg Bosnawi opredijeljuje se za samostalno autorsko izdavaštvo koje odobrava Ministarstvo za kulturu i sport BiH, po preporukama njenih vrsnih recenzenata. Tako Melika Salihbeg Bosnawi posjeduje vlastiti medjunarodni bibliotečki kôd.
 
  • Follow me on Academia.edu
  • Log in or create an account

    fb iconLog in with Facebook
    DMC Firewall is developed by Dean Marshall Consultancy Ltd